• Kontakt

    Telefon: + 385 1 4573 937

    Fax: +385 1 4611 032

    Skype: mmh-cyn

  • Adresa

    Selska cesta 112c,
    10 000 Zagreb,
    Hrvatska


NAŠI DONATORI

Mreža mladih Hrvatske ulaže napore u osiguravanju vjerodostojnosti i istinitosti informacija koje prenosi putem svog info-servisa "Mladi info". Međutim, Mreža mladih Hrvatske nije u mogućnosti jamčiti potpunu vjerodostojnost i istinitost informacija i odriče se odgovornosti za eventualne štete nastale korištenjem istih.


Sva prava pridržana 2007. - 2018. MMH.
Razvoj i održavanje: invento*

31.01.2014.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST - Zakon o savjetima mladih


 Povodom parlamentarne rasprave i donošenja Zakona o savjetima mladih 

 

 

Mreža mladih Hrvatske (MMH), krovna organizacija mladih koja okuplja 64 udruge mladih i za mlade u svojem članstvu, ovim priopćenjem želi skrenuti pozornost medija, stručne javnosti, udruga mladih i za mlade te drugih oblika organiziranja mladih na donošenje novog Zakona o savjetima mladih, akta kojim se uređuje djelovanje savjeta mladih kao jednog od najznačajnijih  oblika sudjelovanja mladih u njihovim lokalnim zajednicama širom Hrvatske. MMH se problematikom zakonodavnog uređivanja ovog područja bavi još od 2006. godine, kada je Vlada RH (točnije, tadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti) pristupila izradi prvog Zakona o savjetima mladih donesenog 2007. godine. U periodu od 2007. godine do danas MMH se sustavno bavila praćenjem provedbe ovog zakona te proučavala brojne probleme koji su se u provedbi pojavljivali. S jedne strane, pojavili su se brojni problemi tehničke prirode proizašli iz činjenice da su brojne zakonske odredbe bile nedovoljno razrađene te samim tim nejasne. Tako se nerijetko proces izbora članova i članica savjeta mladih provodio netransparentno. S druge strane, u odnosu na mogući broj, osnovan je relativno malen broj općinskih, gradskih i županijskih savjeta mladih, dok je velik broj osnovanih bio nefunkcionalan.

 

Ministarstvo socijalne politike i mladih (MSPM) je u 2013. godini pristupilo izradi novog Zakona o savjetima mladih. Javne konzultacije s mladima, koje su organizirane u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, poslužile su kako bi se detektiralo probleme uočene u provedbi Zakona te osmišljavalo njihova rješenja. Usto, Ministarstvo socijalne politike i mladih provelo je konzultacije s Mrežom mladih Hrvatske te nizom drugih organizacija uključenih u savjetovanje o izradi Zakona o savjetima mladih.

 

Konzultacijski proces o Zakonu o savjetima mladih, kao i proces izrade samog zakona, bio je obilježen problemima proizašlima iz paralelnog procesa izrade Zakona o mladima, kojem je jedna od zadaća definirati različite oblike organiziranog djelovanja mladih. Umjesto da prvo definira područje i okvir organiziranog djelovanja mladih kroz Zakon o mladima, ministarstvo je prije toga izradilo novi Zakon o savjetima mladih. Za razliku od aktualnog Zakona o savjetima mladih, konačni prijedlog novog Zakona ne prepoznaje udruge mladih kao ovlaštenog predlagatelja članova i članica savjeta mladih. U tijeku zakonodavne procedure izraz „udruge mladih“ bez obrazloženja je preformuliran u izraz „udruge koje su sukladno statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima“. Iako se takva izmjena može činiti bezazlenom i gotovo istovjetnom prijašnjem izrazu, ona je zapravo posljedica neadekvatnog plana normativnih aktivnosti. Da je prethodno donesen Zakon o mladima, čiji bi ključan sadržaj trebao biti definicija udruge mladih i udruge za mlade, ne bi bilo potrebe za ovakvim izrazom jer bi definiciju već propisivao Zakon o mladima. Osim pojma „udruga mladih“ i „udruga za mlade“, u Zakonu o savjetima mladih niz drugih pojmova ostavljen je bez prateće definicije, i to do mjere u kojoj nije poznata većina definicija ovlaštenih predlagatelja kandidata/kinja za članove/ice savjeta mladih kao što su stranački, sindikalni ili strukovni pomladci. Naime, ti oblici djelovanja nisu prepoznati ili definirani niti u jednom drugom zakonu.

 

Usto, u višemjesečnom zakonodavnom procesu, između provedbe javnog savjetovanja i ulaska zakonskog prijedloga u drugo čitanje, dogodile su se vrlo temeljite promjene niza odredaba i uvođenje posve novih sadržajnih elemenata. Iako je logično da se jedan zakon izmjenjuje i razvija u skladu sa zakonodavnom procedurom, pokazuje se da MSPM svojim kapacitetima pred Saborom nije uspio obraniti velik dio zakonskih odredbi. Najveći se broj odredbi koje su kontinuirano mijenjane u procesu odnosio na smanjivanje opsega obaveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema savjetima mladih. Tako se od objave prvog nacrta zakona do konačnog prijedloga zakona izgubio niz važnih elemenata koji su zakonski prijedlog činili kvalitetnijim od prijašnjeg zakona. Za razliku od prvog nacrta, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nemaju nikakvu obavezu reagirati na inicijativu za osnivanje savjeta mladih od strane organiziranih oblika djelovanja mladih u lokalnoj zajednici. Jednako tako, iz prvotnog je nacrta maknut mehanizam privremenog financiranja savjeta mladih u slučaju da se savjet mladih osnuje prekasno da bi do 30. rujna donio program rada za narednu godinu. Također, predlagatelj je propustio definirati dodatne obvezujuće mehanizme ili sankcije za one jedinice lokalne i regionalne samouprave koje ne osnuju savjete mladih u za to predviđenom roku, opravdavajući to nemogućnošću zadiranja u autonomiju lokalne i regionalne samouprave. Velik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave je propuštanjem osnivanja savjeta mladih u periodu od 2007. do danas prekršio Zakon o savjetima mladih, a da pritom ni na koji način nije bio sankcioniran.

 

Postoji još niz značajnih problema konačnog prijedloga Zakona o savjetima mladih. Jedan od njih je i neopravdano favoriziranje Grada Zagreba u odnosu na ostale jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave u Hrvatskoj. Gradu Zagrebu ostavljena je mogućnost da gradskim statutom definira mogućnost osnivanja savjeta mladih u gradskim četvrtima kao obliku mjesne samouprave. Istovremeno, bilo koji drugi grad u Republici Hrvatskoj nema pravo svojim statutom omogućiti osnivanje savjeta mladih gradske četvrti. Osim pitanja savjeta mladih mjesne samouprave, važan problem predstavlja i broj članova i članica savjeta mladih. Dok sve ostale jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave proporcionalno svojoj veličini mogu imati od 5 do 15 članova/ica savjeta mladih, Grad Zagreb može imati čak 21 člana/icu savjeta mladih. Unatoč velikom broju stanovnika, ovu brojku smatramo prevelikom. U dosadašnjoj se praksi, neovisno o veličini jedinice lokalne ili područne samouprave, pokazalo da veći broj članova i članica savjeta mladih ujedno znači otežano funkcioniranje i nižu produktivnost savjeta mladih.

 

Naposljetku, Ministarstvo socijalne politike i mladih kao tijelo zaduženo za nadzor i praćenje provedbe Zakona o savjetima mladih nije zakonskim tekstom adresiralo nedostatak bilo kakvog educiranja ili osnaživanja kapaciteta gradskih, općinskih i županijskih savjeta mladih. To će dovesti do ponovnih problema u provedbi zakona jer jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najčešće nisu adekvatno upoznate i senzibilizirane u pogledu savjetovanja s mladima.

 

Nažalost, čini se kako će zahvaljujući zakonodavnom procesu na snagu stupiti novi - stari Zakon o savjetima mladih. Iako je prvotnim prijedlogom Zakona napravljen određeni pomak u pogledu tehničkih preduvjeta potrebnih za kvalitetno i svrhovito funkcioniranje savjeta mladih, u konačnom se prijedlogu propustilo adresirati neka od temeljnih pitanja poput već spomenutog problema definicije ovlaštenih predlagatelja kandidata za savjete mladih te obvezujućeg mehanizma ili sankcija za jedinice lokalne i područne samouprave koje ne osnuju savjete mladih i time prekrše Zakon o savjetima mladih.

 

Sve navedeno ukazuje na to da će se i u narednom razdoblju savjeti mladih susretati s vrlo sličnim problemima u svojem radu. Mreža mladih Hrvatske ocjenjuje da će se zbog ovakvog zakonskog prijedloga u narednim godinama morati i dalje ulagati dodatni napor u osiguravanje osnovnih preduvjeta za rad savjeta mladih kao i u pružanje sustavne i kontinuirane podrške savjetima mladih.

 

OSOBA ZA KONTAKT:

Karlo Kralj, član Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske, 098/966-7853, karlo@mmh.hr

 




Podijeli zanimljivost sa društvom: