• Kontakt

    Telefon: + 385 1 4573 937

    Fax: +385 1 4611 032

    Skype: mmh-cyn

  • Adresa

    Selska cesta 112c,
    10 000 Zagreb,
    Hrvatska


NAŠI DONATORI

Mreža mladih Hrvatske ulaže napore u osiguravanju vjerodostojnosti i istinitosti informacija koje prenosi putem svog info-servisa "Mladi info". Međutim, Mreža mladih Hrvatske nije u mogućnosti jamčiti potpunu vjerodostojnost i istinitost informacija i odriče se odgovornosti za eventualne štete nastale korištenjem istih.


Sva prava pridržana 2007. - 2018. MMH.
Razvoj i održavanje: invento*

28.03.2014.

Vlada i ministarstvo više ništa ne garantiraju mladima


Mreža mladih Hrvatske (MMH) osuđuje poteze Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) kojima je uslijed rebalansa proračuna do daljnjega zaustavljena provedba svih mjera Aktivne politike zapošljavanja (APZ-a) zbog nedostatka sredstava.

 

U situaciji kada nezaposlenost mladih u 2014. dostiže preko 125 tisuća (otprilike trećina ukupne registrirane nezaposlenosti) te kada je Hrvatska treća po stopi nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine*, zaustavljanje provedbe APZ-a smatramo izrazito štetnim i nesmotrenim potezom kojim Vlada i MRMS pokazuju ne samo da ne znaju kvalitetno planirati unaprijed, već da ne prepoznaju niti vrijednost politika koje provode.

 

Deficit sredstava za provedbu APZ-a usred rebalansa jasan je rezultat kratkovidnog političkog i financijskog razmišljanja. Iako je MRMS-u “srezano” 117 milijuna kuna za provedbu APZ, Vlada je imala političku i društvenu odgovornost naći druge izvore iz kojih bi financirala te mjere. 60 milijuna eura koje se očekuje iz tzv. “mini ESF-a”** neće u cijelosti popuniti rupu u budžetu APZ-a, koji je trebao iznositi oko 511 milijuna kuna, što ni inače nije dovoljno da se mjere mogu cijele godine kvalitetno provoditi te bi zadnjih mjeseci u godini redovito privremeno nestalo novca za financiranje APZ-a. To opet postavlja pitanja - što Vlada misli raditi kada se i taj novac iz “mini ESF-a” potroši?

 

MMH je nedavno održala tribinu o nezaposlenosti gdje je jedan od zaključaka bio da Garancija za mlade mora, pored podupiranja APZ-a, imati fokus i na rješavanju strukturnih problema nezaposlenosti mladih. Ovakvim potezima Vlade postavlja se realno pitanje hoće li se doista taj novac investirati u reforme i mjere koje su potrebne ili će ta sredstva jednostavno služiti kao supstitucija za financiranje iz državnog proračuna, zbog čega se rađa realan strah da će se, kad EU prestane financirati Garanciju, mladi u Hrvatskoj opet naći u situaciji u kojoj su i danas - nezaposleni i bez mjera APZ-a. Pitamo se do kad će se u Hrvatskoj priljev EU sredstava uglavnom koristiti za popunjavanje rupa u proračunu, umjesto za kreiranje razvojnih politika koje će donijeti nužno potrebne reforme s ciljem osiguranja razvoja zemlje.

 

Iako prema broju nezaposlenih mladih, koji svake godine sve više raste, vidimo da sve mjere koje su se do sad provodile nisu učinkovite u smanjenju stope nezaposlenosti, jasno je da su mjere APZ-a doprinosile stagnaciji stope nezaposlenost mladih, odnosno usporavale njen dramatičan rast. Tako je 2013. poticajima za zapošljavanje dodijeljenim kroz APZ izravno zaposleno preko 9000 mladih, skoro 20 000 ih je koristilo mjeru Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), a skoro 25 000 je koristilo ostale intervencije koje su im na neki način pomagale da se lakše zaposle. Time što je Vlada oprala ruke od te situacije i nije našla rješenje kako da održi APZ, ugrozila je poziciju nezaposlenih mladih, kojih svakim danom ima sve više i njihova situacija postaje sve gora.

 

Moramo također skrenuti pozornost na to kako je Vlada ostvarila korist od SOR-a. Naime, zbog zabrane novog zapošljavanja u javnom i državnom sektoru, došlo je do velikog broja korisnika SOR-a upravo u tim sektorima, kao jeftine, privremene radne snage koja ne samo da zamjenjuje zaposlenike u tim sektorima (supstitucija). Iako u HZZ-ovom nedavnom izvještaju o APZ-u piše da SOR nije uzrokovao supstituciju za redovno zapošljavanje, postotak od 68% posto korisnika SOR-a u javnom (36%) i državnom sektoru (32%) pokazuje da je trend supstitucije i iskorištavanje te mjere vrlo realan, a tek polovica korisnika je nakon odrađenih godinu dana našla zaposlenje, od toga tek oko 20% kod istog poslodavca u državnom i javnom sektoru, dok je zaposlenje kod istog poslodavca u privatnom sektoru iznad 50%. Jasno je, dakle, da su javni i državni sektor često koristili ovu mjeru kao supstituciju, znajući da mladima nakon odrađenih godinu dana SOR-a uglavnom ne mogu ponuditi zaposlenje. Vlada je u ovoj krizi na taj način iskoristila nepovoljnu poziciju mladih, a sada odbija preuzeti odgovornost za situaciju koju je sama stvorila među nezaposlenim mladima.

 

MRMS će uskoro postati odgovoran za provođenje Garancije za mlade koja sadrži mjere koje bi trebale spriječiti da mladi padnu u dugotrajnu nezaposlenost te ih održati aktivnima na tržištu rada, a njihova znanja i vještine na tržištu rada relevantnima. Nakon ovakva poteza, učinkovitost i stabilna budućnost Garancije također postaju upitni. Naime, ako vlasti nisu voljne ili sposobne odgovorno postupati prema mladima, koji su u Strategiji borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti prepoznati kao skupina pod velikim rizikom, uistinu se moramo zapitati - može li Vlada išta više garantirati mladima?

 

 

Kontakt:

Sven Janovski, potpredsjednik MMH, sven@mmh.hr, 099/8376-805

 

   

* Infografika MMH o nezaposlenosti mladih u odnosu na EU razinu - bit.ly/1mau7hV

* Mini-ESF je ostatak iz prijašnje alokacije European Social Funda za razdoblje 2007.-2013. koji Hrvatska dobiva samo za period nakon što je postala članica EU, dakle od 1.7.2013. do 31.12.2013.




Podijeli zanimljivost sa društvom: