• Kontakt

    Telefon: + 385 1 4573 937

    Fax: +385 1 4611 032

    Skype: mmh-cyn

  • Adresa

    Selska cesta 112c,
    10 000 Zagreb,
    Hrvatska


NAŠI DONATORI

Mreža mladih Hrvatske ulaže napore u osiguravanju vjerodostojnosti i istinitosti informacija koje prenosi putem svog info-servisa "Mladi info". Međutim, Mreža mladih Hrvatske nije u mogućnosti jamčiti potpunu vjerodostojnost i istinitost informacija i odriče se odgovornosti za eventualne štete nastale korištenjem istih.


Sva prava pridržana 2007. - 2018. MMH.
Razvoj i održavanje: invento*

12.03.2014.

Zaključci s tribine Fokus: mladi -- Što garantiramo mladima?


Mreža mladih Hrvatske (MMH), krovna organizacije mladih koja okuplja 64 udruge mladih i za mlade je u petak 7.3. organizirala tribinu u HND-u o nezaposlenosti mladih pod nazivom Fokus: mladi – Što garantiramo mladima? Tribinu je financirao Grad Zagreb u sklopu projekta Društveni putokazi: smjer - nezaposlenost mladih. Sama rasprava je bila podijeljena na dvije tematske cjeline. Prvi dio je bio usmjeren na Garanciju za mlade dok je druga tematska cjelina sagledala problem nezaposlenosti mladih na široj razini.

 

Iz rasprave na kojoj su sudjelovali Sven Janovski (potpredsjednik MMH), Mislav Balković (predsjednik Udruga poslodavaca u obrazovanju), Darko Šeperić (stručni suradnik SSSH) i Tatjana Dalić (pomoćnica ministra MRMS) je proizašlo niz važnih zaključaka kako o Garanciji tako i o nezaposlenosti općenito.

 

Zaključci s tribine Fokus: mladi – Što garantiramo mladima?:

 

Hrvatska ima treću najvišu stopu nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine u Europskoj uniji, odmah iza Španjolske i Grčke, te drugu najnižu stopu zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine. Također, Hrvatska ima najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma (32.7 godina) te drugi najveći udio mladih u dobi 16-29 koji žive u roditeljskom domu (84%), jedina s višim udjelom u EU je Slovačka.

 

Garancija za mlade je instrument koji treba pružiti podršku uspostavi strukturnih reformi na tržištu rada u što kraćem vremenskom roku. Cilj je izgraditi sustav koji će mladima u pojedinoj državi članici omogućiti brzu i kvalitetnu aktivaciju kako bi se spriječio ulazak u dugotrajnu nezaposlenost ili NEET (Not in Education, Employment, or Training) status, odnosno podržati mlade prilikom prelaska iz obrazovanja na tržište rada. Uspostava Garancije vatrogasna je mjera reakcije na gorući problem nezaposlenosti mladih u EU, ali istovremeno i mehanizam rješavanja uzroka problema kroz eksperimentalno uvođenje novih aktivnosti te sustavnih reformi. Treba napomenuti da se prioriteti EU mijenjaju te da nezaposlenost mladih neće zauvijek biti u fokusu. S obzirom na to, europska sredstva za Garanciju treba tretirati kao privremena te ih upotrijebiti za izgradnju održivog sustava do trenutka kada ta sredstva više ne budu na raspolaganju. Upravo iz toga razloga mladi gledaju na mjere Garancije kao na svojevrsni kompromis do trenutka samog zaposlenja. Oni pristaju na odgodu punog uključivanja na tržište rada u zamjenu za bolju budućnost. To povjerenje se ne smije iznevjeriti.

 

U tom kontekstu, nekoliko je pozitivnih aspekata Garancije:

-       izrada analize NEET skupine, potrebne zbog krajnje manjkavih podataka o problemima, potrebama i perspektivama te skupine;

-       djelomično financiranje mjera aktivne politike zapošljavanja, čime će se osloboditi dio proračunskih sredstava te

-       prepoznavanje udruga mladih i za mlade koje se bave radom s mladima (eng. youth work).  Udruge mogu osnaživati, informirati, zapošljavati i educirati mlade. U tom je smislu bitan zaključak da se kapaciteti udruga mladih i za mlade ne smiju pretpostaviti, već da se na njima mora sustavno raditi.

Garancija bi trebala posebno ciljati na najugroženije skupine. Te skupine moraju biti prioritet. Ne možemo se na jednak način baviti skupinom od 125 000 mladih, budući da se ne radi o homogenoj skupini, već o skupini s puno specifičnosti i razlika.

 

Za vrijeme rasprave zaključeno je kako postoje veliki problemi u obrazovnome sustavu te da treba poboljšati kvalitetu obrazovanja na svim razinama, od osnovnog školstva do obrazovanja odraslih. Zapošljivost treba biti jedan od bitnih ciljeva obrazovnog sustava, no treba naći načina da ga se kvalitetno pomiri i s drugim jednakovrijednim ciljevima, kao što je osobna samoaktualizacija. Reforma obrazovnog sustava može pomoći da se mladi zaposle u zanimanjima gdje postoji sve veća potražnja za kvalificiranom radnom snagom. Ona je nužan, ali ne i jedini preduvjet za rješavanje strukturne nezaposlenosti. Jedno od ponuđenih rješenja je i veće uključivanje poslodavaca u izvođenje praksi unutar obrazovnog sustava, koje bi bilo potpomognuto i sredstvima iz Garancije. Usto, izuzetno je važno priznavanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim učenjem koje Hrvatska tek treba izgraditi u okviru Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

 

Provedbeni plan Garancije za mlade rezultat je kvalitetne međusektorske suradnje. To je dokument koji se može konstantno nadograđivati, a takvo poboljšavanje može se postići samo uz inzistiranje na principu uključivanja osoba iz različitih sektora te pogotovo mladih, kojih se taj dokument najviše i tiče.

 

Preduvjet uspješnosti Garancije za mlade također je dobar sustav praćenja provedbe. Treba biti u mogućnosti mijenjati mjere koje nisu učinkovite te ojačati one koje to jesu, odnosno znati ocijeniti koje mjere pridonose strukturnim promjenama, a koje ne. Evaluacije mjera treba, uz ostale, provoditi i na razini korisnika mjera kroz praćenje njihovog zadovoljstva procesom i ostvarenim napretkom. Uz navedeno, važno je i jačanje socijalnog dijaloga. Kvalitetna suradnja između poslodavaca i sindikata može se ostvariti kroz evaluaciju kvalitete pripravništva i naukovanja kod različitih poslodavaca te kroz zajedničko uključivanje u razvoj obrazovnih sadržaja te definiranje i praćenje standarda njihove izvedbe, naročito kod obrazovnih sadržaja s praktičnom komponentom učenja

 

Garancija može dovesti do nekih pozitivnih promjena, no ako se ne riješi strukturni problem deficita radnih mjesta ona sama po sebi neće biti učinkovita. Ipak, aktualna EU istraživanja u području nezaposlenosti mladih pokazuju kako je upravo manjak znanja i vještina jedan od značajnijih pojedinačnih uzroka visoke nezaposlenosti mladih. Sve to nas upućuje na zaključak da pored dugoročnih ciljeva, usmjerenih prema reformi sustava obrazovanja i poticanju investicija radi povećanja broja radnih mjesta, značajan fokus treba staviti na izgradnju konkurentnih znanja i vještina mladih koji su već danas na tržištu rada i koji neće osjetiti pozitivne efekte promjena u formalnom sustavu obrazovanja. Dodatno, zaključeno je da kao društvo moramo  izbjeći tzv. poljski scenarij, gdje su sredstva iz EU fondova uglavnom koncentrirana u velike infrastrukturne projekte, koji su kratkoročno otvorili radna mjesta i generirali povećanje bruto društvenog proizvoda. Nakon što su mogućnosti financiranja iz EU sredstava smanjene, održavanje te infrastrukture se pokazalo neodrživim i preskupim, a u međuvremenu je propuštena prilika da se sredstva iz fondova Europske unije kvalitetnije iskoriste za rješavanje niza strukturnih problema u obrazovanju, ekonomiji, socijalnoj skrbi i nizu drugih relevantnih područja.

 

Treba raditi i na jačanju socijalne ekonomije koja pokazuje izuzetan potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, i to na način koji ne prati klasičnu ekonomsku logiku. Također, bez snažne zaštitne socijalne mreže, fleksibilizacija tržišta rada može biti pogubna. Kako bismo uspješno odgovorili na ove i slične izazove potrebne su strukturne promjene, a preduvjet za stvaranje okvira u kojem su one moguće je uspostavljanje kvalitetnog socijalnog dijaloga.

 




Podijeli zanimljivost sa društvom: